Pamuk – sve što treba da znamo o ovom materijalu

pamuk-1

Pamuk čini preko  75% muške garderobe. Ovaj raznovrsni prirodni materijal je temelj na kome se zasniva čitava tekstilna industrija i zbog toga zaslužuje pažnju i par minuta našeg vremena kako bismo pročitali nešto više o njemu i najboljem načinu na koji možemo da ga tretiramo i čuvamo.

Ako na minut zastanemo i porazmislimo, shvatićemo da se pamuk rangira veoma visoko među materijalima, naročito kada govorimo o pristupačnim cenama, raznovrsnosti i dostupnosti. Većina donjeg veša, majica, čarapa, košulja, pantalona i jakni satkana je od pamuka, u potpunosti ili samo delom, a okružuje nas i u domu – kao sastavni deo peškira, čaršafa, tepiha i nameštaja. Veoma je teško zamisliti svet bez obilnih količina ovog materijala.

Iako je pamuk univerzalni materijal u tekstilnoj industriji, on može biti različitog kvaliteta i igra veoma važnu i po malo skrivenu ulogu u okviru internacionalne tgovine i kao takav ne sme se uzeti zdravo za gotovo. Napravićemo kratak osvrt na suštinske karakteristike pamuka, njegovu istoriju, način nastanka i proizvodnje, a navešćemo i par saveta za pametnu kupovinu i održavanje pamučne garderobe, koja vrlo verovatno već zauzima polovinu Vašeg ormana.

Šta je zapravo pamuk?

Pamuk je tkanina izvezena od vlakana biljke iz porodice Gossypium. Pufnasto vlakno pamuka je ono po čemu je materijal poznat i u potpunosti je sačinjen od celuloze koja štiti seme biljke. Biljka raste formirajući žbuniće i raste širom sveta u tropskim i suptropskim regijama.

Pamuk kao materijal- kratak vodič kroz istoriju

U formi materijala prvi put se primećuje još 6000 godina pre Hrista u regiji koja je danas poznata kao Bliski Istok. Interesantno je da skoro sve komercijalizovane gajene vrste pamuka potiču od 4 vrste pamuka koje su se odomaćile još u antičkom periodu. Postoji podatak da je Kolumbo je primetio pamuk na Bahamima tokom svog putovanja.

Za razliku od današnje svakodnevne upotrebe pamukau najrazličitijim sferama života od odevanja do kozmetike, u početku je bio veoma redak, stoga i skup prirodni materijal. Gajenje pamuka bio je i ostao prilično zahtevan manuelni posao dugi niz godina sve do izuma mašine u 18.veku.

Pamuk je igrao značajnu ulogu u razvoju post-revolucionarnih ekonomija Amerike i Britanije i ovekovečio instituciju ropstva. Tokom 1700-tih i 1800-tih U Ujedinjenom Kraljevstvu, tekstil je bio vodeća izvozna roba britanske ekonomije, a pamuk je mahom dolazio iz Amerike i Indije. Rastuća potražnja za pamukom u tom periodu stvorila je pravi bum mehanizacije koja će se pozitivno odraziti na industriju Velike Britanije. Tokom ovog perioda većina britanskih ekonomskih ambicija skoncentrisala se na održavanje nabavke jeftinog pamuka. Pamuk je lako pretvorio ekonomiju Egipta u britansku kolonijalnu ekonomiju.

Pamuk je odigrao podjednako važnu ulogu u razvoju ekonomije Sjedinjenih Američkih država. Eli Whitney razvio je i patentirao prvi moderni čekrk za pamuk 1793. godine. Ipak, tek njegov izum mašine doveo je do odvajanja semena od takozvane bele „loptice“ što je dovelo do većeg profita. Pre čekrka, bilo je potrebno 600 sati rada odvajanja semena i loptice kako bi se proizvela jedna bala pamuka. Čekrk je satnicu rada spustio na 12 sati, a kao direktni rezultat toga, proizvodnja pamuka u Sjedinjenim Državama se skoro učetvorostručila, naročito u periodu između 1830-te i 1850-e godine. Ovo je stvorilo zavisnost poljoprivrede i ropstva, značajno uticalo na ekonomiju južnih krajeva i uspeh trgovaca sa severa, i upravo se ovakav sled događaja smatra indirektnim uzrokom Građanskog rata.

Tokom čitavog ovog perioda, američki jug je obezbeđivao dve trećine svetskog pamuka koji se nalazio na tržištu i smatra se odgovornim za podsticanje Industrijske revolucije koja je usledila. Nakon ukidanja ropstva, pamuk je i dalje bio najzastupljeniji usev juga, a manuelni rad konačno je izumreo 1950-te sa dolaskom potpune mehanizacije.

Danas, pamuka i dalje najviše ima u SAD-u, Kini i Indiji i u mnogim zemljama Afrike. Širom sveta se godišnje proizvede oko 110 miliona bala pamuka, a usevi pamuka zauzimaju 2,5% svetskog obradivog zemljišta. Proizvodnja pamuka i cene su mnogo više promenljivena globalnom tržištu, a veliki uticaj na cenu vrši i upotrebasintetičkih vlakna. U Africi i Indiji proizvodnja i dalje zavidi od lokalnih, slabo plaćenih farmera, dok je u Americi proizvodnja podignuta na viši nivo sa godišnjim obrtom od 2 milijarde dolara.

Kako pamuk nastaje?

Biljka pamuk je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz roda pamuka (gossypium), bliskog rođaka porodice hollyhock koja ima prelepe cvetove. Nakon što procveta, on raste, razvija se i pojavljuju se bela pamučna vlakna. Kada su cvetovi u cvatu, čitava pamučna polja su prekrivena belim cvetovima.

Žbunje pamuka stvara pufnaste bele lopte koje se u zemljama poput Egipta i Indije i dalje beru rukom. Tako se stvara finalni proizvod većeg kvaliteta jer se vlakna ne tretiraju isto kao kada se beru uz pomoć mašina. Jednom kada se uberu, prolaze kroz mašinsku obradu tokom koje se odstranjuju seme, lišće i grančice. Nakon toga sledi skupljanje vlakana i češljanje kako bi se kraća vlakna uklonila, kao i ispravljanje istih. Potom se slažu u kružne kalupe i formiraju oblik krupnog prediva. U ovom stanju, pamuk je spreman za tkanje, a dalji završni koraci se mogu preduzeti kako bi se povećao kvalitet tkanja, njegova dugotrajnost i izdržljivost.

Kada govorimo o funkcionalnim karakteristikama pamuka, mislimo pre svega na – dobru teksturu – Generalno, pamuk, pokriva nežnu, meku kožu naših beba i prati nas ceo život. Još jedna bitna osobina pamuka je ta što prija našoj koži. Pamuk upija vlažnost unutra i izbacuje je spolja i igra važnu ulogu prirodnog regulatora temperature. I poslednje, ali ne i najmanje bitno  –  lako se čisti i dugotrajan je u većini situacija. Iznenađujuće, vlakna pamuka postaju jača za 10%-15% kada se potope u vodu.

Uticaj pamuka na životnu sredinu

Ono što nije poznato to je da proizvodnja, tkanje i završni procesi tretiranja pamuka jesu štetni po životnu sredinu. Kao usev, pamuk se gaji u mnogim mestima gde prirodna količina kiše koja godišnje padne nije dovoljna i kao rezultat toga, industrija umnogome zavisi od irigacije, kao i od hemikalija koje se koriste kako bi držale štetočine na distanci. Zapravo, 25% svetskih insekticida koristi se upravo na poljim pamuka. Danas, velika većina useva vodi poreklo od genetski modifikovanog semena pamuka što pokazuje da je značajan napor uložen u smanjivanje pesticida koje su u upotrebi. Logičan sled događaja je i pojavljivanje organskih useva koje ne koriste niti hemikalije niti genetski modifikovano seme. I pored negativnih pojava koje proizvodnja pamuka sa sobom nosi (izrabljivanja radnika u Uzbekistanu, salinacije zemljišta u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, na primer) postoje i pozitivni aspekti: pamuk se može reciklirati, a čak iako je odbačen kao djubre, prirodno će se razgraditi.

Najbolje osobine pamuka

Kvalitet pamuka uglavnom je odraz dužine prediva i raznovrsnosti biljke od koje je pamuk potekao. Nazivi koji se dodeljuju vrstama pamuka ne označavaju nužno zemlju porekla, koja uglavnom nije ni označena tokom finalnog procesa prodaje. Samo pamuk najvišeg kvaliteta koristi se u svrhe marketinga. Ako uspete da zapamtite, Sea island, egipatski i pima pamuk potiču od  Gossypium barbadense biljke i daju veoma dugačka vlakna i na osećaj mekanu i svilenkastu tkaninu.

  • Sea Island pamuk: ekstra dugačak, raste na obali južne Karoline i Džordžije, gde magični trio: sunce, vlaga i kiša, stvara idealne uslove za gajenje ove biljke.
  • West Indian Sea Island pamuk: raste na Karibima u idealnim uslovima. Smatra se „kašmirom“ među pamukom i u nekim slučajevima je čak i skuplji od kašmira. Proizvod je zaštićen oznakom Svetske trgovinske organizacije o zaštiti porekla, baš kao i šampanjac u Francuskoj. Iako je reč o izvanrendnom proizvodu, čini se da lokalci ne čine mnogo za njegovu zaštitu i dalje probijanje na tržište.
  • Egipatski pamuk: odnosi ne na najduže predivo, kvalitet i raznovrsnost biljke. To upravo čini tekstil mekšim i izdržljivijim, a od ove vrste pamuka najčešće su napravljeni peškiri i posteljina (čaršafi i jorgani).
  • Giza pamuk: čini mali deo egipatskog pamuka, a mera kvaliteta označava se brojevima90, 89, itd. Najbolji Giza pamuk označen je brojem 45, odlikuje ga vrhunska finoća i ravnomerna vlakna. Gaji se u idealnim uslovima, duž reke Nil, i bere se i češlja ručno.
  • Pima pamuk: poznat i pod nazivom „američka pima“, naziv je dobio po indijanskom plemenu na jugozapadu Amerike koje je pomagalo uzgajanje Gossypium barbadense, vrste sa ekstra dugim vlaknima. Pima pamuk čini oko 5% ukupne američke proizvodnje.
  • Supima pamuk: skraćena verzija ekstra kvalitetne Pime, i za razliku od nje, ne označava vrstu biljke već organizaciju koja se bavi promocijom Pima pamuka širom sveta.
  • Organski pamuk: odnosi se na bilo koju vrstu koja nije tretirana pesticidima i hemikalijama tokom uzgajanja. Regulatorna tela u Japanu, Evropskoj Uniji i SAD-u nadgledaju primenjivanje regulativa o organskoj proizvodnji.

Kao što je slučaj i sa ostalim materijalima, na tržištu često dolazi do zloupotrebe imena i oznaka kako bi se manji kvaliete prodao po većoj ceni.

 

Kako kupovati pamuk?

 

Za muškarce, jedini odevni predmet gde je kvalitet pamuka vredan pominjanja je naravno muška košulja. Ponekada se na rafovima prodavnica sa kvalitetnijom garderobom može naći polo majica od Pima pamuka, ali to već zahteva malo Vašeg ulaganja u potragu za takvim komadima. Oznake poput broja pletiva ili grama po metru kvadratnom koriste se za deklaracije na peškirima i čaršafima i ne koriste se za garderobu.

  • Ne proizvodi se svaki pamuk na isti način. Nažalost, sa oznakom „100%“ pamuk pristajete na kocku, jer zapravo ne znate njgovo poreklo i način obrade, sem ako prodavac ne obezbedi takvu vrstu informacije. Ako vam je stalo do pametne kupovine postavljajte pitanja i budite kritični.
  • Očekujte više od skupog pamuka; njegov prodavac trebalo bi da može da vam da dodatne informacije o proizvodu i dokaz zašto njegov proizvod kupujete po datoj ceni.
  • Ne verujte uvek deklaracijama. Pima i Sea Island pamuk su oznake koje se često zloupotrebljavaju, pa potražite više informacija o poreklu kada kupujete pamučne proizvode.
  • Visoko kvalietni pamuk (Sea Island i Giza 45) proizvodi se u tako malim količinama da je prosto nemoguće uvek ga naći na policima radnji, i to imajte u vidu kada se uputite u kupovinu.

Nega pamučnog proizvoda

Među prirodnim materijalima pamuk je jedan od najizdržljivijih i veoma lak za održavanje. Kako do rafova u radnjama dolazi u najrazličitijim vezovima, različitog kvaliteta i završne obrade, najbolje je da pratite instrukcije sa deklaracije.

Ipak, evo nekoliko saveta primenljivih na sve vrste pamuka:

  • Džins i chino pantalone nemojte prati posle svakog nošenja kako biste produžili njihovo trajanje. Operite ih tek nakon 5-6 nošenja ili kada su zaista prljave. Umesto čestog pranja provetrite ih na vešalici u prostoriji sa suvim vazduhom ili pored otškrinutog prozora kako biste ih osvežili.
  • Pamučnu garderobu perite prevrnutu kako biste zaštitili spolljni izgled materijala, a na taj način sprečićete i izbeljivanje garderobe.
  • Nemojte ih presušiti; izvadite pamučne predmete iz mašine za sušenje veša dok su još uvek malo vlažni.
  • Koristite manje praška nego što je preporučeno na ambala; previše deterdženta može da se uvuče u garderobu i čaršafe nakon čega će se osećati na buđ bez obzira koliko ih puta ponovo operete.
  • Ako pamuk perete na ruke, koristite hladnu vodu kako vam tamna i garderoba jakih boja ne bi pre vremena izbledela.

I na kraju ostaje nam da zaključimo da prirodni materijali kao što je pamuk zaista zaslužuju našu negu, vreme i pažnju, pri kupovini i pri održavanju.